Predavanje i demonstracija robota prof. Tomotake Takahashija
Prof. Tomotaka Takahashi, osnivač i predsjednik uprave tvrtke Robo Garage, održat će u ponedjeljak, 7. ožujka, s početkom u 15 sati u multimedijalnoj dvorani sjevernog tornja Sveučilišne knjižnice, R. Boškovića 31, predavanje na temu „Trendovi robotike u Japanu - oblikovanje budućnosti kroz kulturu i tehnologiju sadašnjosti“ na kojem će pokazati mogućnosti nekoliko robota.
Kada se govori o komunikacijskim robotima, u trenutnoj utrci u razvoju robotike koja se odvija na svjetskoj razini Japan ima veliku tehničku i kulturnu prednost zahvaljujući specifičnom spoju japanskih tehnologija, mangi, animacije i igara.
Stoga i prof. Tomotaka Takahashi, kao član Vladinog Odbora za strateško promicanje pod nazivom Cool Japan, aktivno radi na promociji uloge Japana u području robotike u budućnosti. Tako je nastupao kao glavni govornik na Svjetskom kongresu o mobilnim tehnologijama, u muzeju Smithsonianu, Japan Society, Kennedy Centru, a preko veleposlanstava Japana nastupio je i u više desetaka zemalja u cijelom svijetu.
Kada se govori o komunikacijskim robotima, u trenutnoj utrci u razvoju robotike koja se odvija na svjetskoj razini Japan ima veliku tehničku i kulturnu prednost zahvaljujući specifičnom spoju japanskih tehnologija, mangi, animacije i igara.
Stoga i prof. Tomotaka Takahashi, kao član Vladinog Odbora za strateško promicanje pod nazivom Cool Japan, aktivno radi na promociji uloge Japana u području robotike u budućnosti. Tako je nastupao kao glavni govornik na Svjetskom kongresu o mobilnim tehnologijama, u muzeju Smithsonianu, Japan Society, Kennedy Centru, a preko veleposlanstava Japana nastupio je i u više desetaka zemalja u cijelom svijetu.
Japan nastavlja s vodećom ulogom na polju komunikacijskih robota i želi doprinijeti razvoju suradnje lokalnih tvrtki s japanskim tvrtkama i sveučilištima u svrhu daljnjeg razvoja robotike u svijetu.
Uz demonstraciju nekoliko robota cilj predavanja je prenijeti odnos robotike, tržišta i kulture Japana.
1. Demonstracija „Robohon-a“ (pametni telefon u obliku robota)
„Robot Smartphone je uređaj koji bi trebao zamijeniti iPhone. Korištenje tehnologija iPhone-a nije inventivno, stoga je namjera da Japan povede razvoj od početka.“
Problem današnjih pametnih telefona je nedovoljna komunikacija glasom između uređaja i korisinka. Ako telefon ima ljudski oblik, moguće je da će korisnik s njim više razgovarati. Uz prilagodbu korisniku, robot može odgovarati na pitanja/zahtjeve.
Roboti današnjice su dronovi, automatizirani automobili i društveni roboti (kao utjelovljenje umjetne inteligencije). Kako bi se proširila upotreba robota, namjera je pametne telefone ubuduće izrađivati u obliku robota.
2. Primat japanske tehnologije
„Općenito govoreći Japan nema neki autoritet, no u robotici može ponijeti primat. Zahvaljujući japanskoj kulturi kao zaleđu, robotika u Japanu još uvijek zadržava svoj prioritet („Ako kažemo Japan, pomišljamo na robote“).“
Razvoj velikih robota je raširenija u ostatku svijetu nego li u Japanu (dronovi, automobili s automatskim upravljanjem i dr.). Istraživanja o upotrebi robota u slučajevima katastrofe ili za njegu pacijenata napreduju, no još nije dostignuta razina praktične primjene. Prilikom promocije istraživanja na sveučilištima, ovo se pokazalo kao vrlo interesantna tema (zabilježena je živa rasprava na temu o američkom naoružanju). Proizvodnja robota odvija se u vrlo ograničenim okvirima, postoji i mali broj ljudi koji aktivno povezuju robote s biznisom. Smanjenjem istraživanja o robotima, raste broj ljudi koji im se protive.
„Predstavljajući viziju japanskih malih komunikacijskih robota, Japan se predstavlja kao središnja točka razvoja takvih robota (povrh toga traži se suradnja, ali ne na način preuzimanja zananja i tehnologije koje u Japanu ne postoje).“
Osim preciznosti traži se i karakter (dizajn, gestikulacija, simpatičnost). Možemo li očekivati suživot ljudi i robota? Japan može iskoristiti kulturu mangi, animea i video igara. Google zadržava primat u umjetnoj inteligenciji, no Japan može zadržati vodstvo u manje zastupljenim uslugama (reagiranja, korespondencija).
3. trenutni problemi: stručni kadar, proizvodnja, sposobnosti proizvođača
O predavaču:
Prof. Tomotaka Takahashi je osnivač i predsjednik uprave tvrtke Robo Garage, znanstveni suradnik istraživač na Sveučilištu u Tokiju, i gostujući profesor na Sveučilištu za elektrokomunikacije u Osaki. Samostalno istražuje, razvija, dizajnira i proizvodi humanoidne robote. Do sada je razvio niz robota od kojih su najpoznatiji Kirobo, RoBoHon, Robi, Ropid, Chroino, FT, Evolta, Tachikoma i Vision.
Dobitnik je mnogih nagrada od kojih možemo izdvojiti sljedeće: „Coolest Invention 2004“ (časopis TIME ), 33 Persons Changing the Future (časopis Popular Science), 3 Guinnesova rekorda za robote Evolta i Kirobo, prvo mjesto na Robo-Cup 2004/2008
Njegov Kirobo postao je 21. kolovoza 2013. prvi komunikacijski robot u svemiru, a pametni telefon - robot RoBoHon predstavljen je javnosti u listopadu 2015.
Uz demonstraciju nekoliko robota cilj predavanja je prenijeti odnos robotike, tržišta i kulture Japana.
1. Demonstracija „Robohon-a“ (pametni telefon u obliku robota)
„Robot Smartphone je uređaj koji bi trebao zamijeniti iPhone. Korištenje tehnologija iPhone-a nije inventivno, stoga je namjera da Japan povede razvoj od početka.“
Problem današnjih pametnih telefona je nedovoljna komunikacija glasom između uređaja i korisinka. Ako telefon ima ljudski oblik, moguće je da će korisnik s njim više razgovarati. Uz prilagodbu korisniku, robot može odgovarati na pitanja/zahtjeve.
Roboti današnjice su dronovi, automatizirani automobili i društveni roboti (kao utjelovljenje umjetne inteligencije). Kako bi se proširila upotreba robota, namjera je pametne telefone ubuduće izrađivati u obliku robota.
2. Primat japanske tehnologije
„Općenito govoreći Japan nema neki autoritet, no u robotici može ponijeti primat. Zahvaljujući japanskoj kulturi kao zaleđu, robotika u Japanu još uvijek zadržava svoj prioritet („Ako kažemo Japan, pomišljamo na robote“).“
Razvoj velikih robota je raširenija u ostatku svijetu nego li u Japanu (dronovi, automobili s automatskim upravljanjem i dr.). Istraživanja o upotrebi robota u slučajevima katastrofe ili za njegu pacijenata napreduju, no još nije dostignuta razina praktične primjene. Prilikom promocije istraživanja na sveučilištima, ovo se pokazalo kao vrlo interesantna tema (zabilježena je živa rasprava na temu o američkom naoružanju). Proizvodnja robota odvija se u vrlo ograničenim okvirima, postoji i mali broj ljudi koji aktivno povezuju robote s biznisom. Smanjenjem istraživanja o robotima, raste broj ljudi koji im se protive.
„Predstavljajući viziju japanskih malih komunikacijskih robota, Japan se predstavlja kao središnja točka razvoja takvih robota (povrh toga traži se suradnja, ali ne na način preuzimanja zananja i tehnologije koje u Japanu ne postoje).“
Osim preciznosti traži se i karakter (dizajn, gestikulacija, simpatičnost). Možemo li očekivati suživot ljudi i robota? Japan može iskoristiti kulturu mangi, animea i video igara. Google zadržava primat u umjetnoj inteligenciji, no Japan može zadržati vodstvo u manje zastupljenim uslugama (reagiranja, korespondencija).
3. trenutni problemi: stručni kadar, proizvodnja, sposobnosti proizvođača
O predavaču:
Prof. Tomotaka Takahashi je osnivač i predsjednik uprave tvrtke Robo Garage, znanstveni suradnik istraživač na Sveučilištu u Tokiju, i gostujući profesor na Sveučilištu za elektrokomunikacije u Osaki. Samostalno istražuje, razvija, dizajnira i proizvodi humanoidne robote. Do sada je razvio niz robota od kojih su najpoznatiji Kirobo, RoBoHon, Robi, Ropid, Chroino, FT, Evolta, Tachikoma i Vision.
Dobitnik je mnogih nagrada od kojih možemo izdvojiti sljedeće: „Coolest Invention 2004“ (časopis TIME ), 33 Persons Changing the Future (časopis Popular Science), 3 Guinnesova rekorda za robote Evolta i Kirobo, prvo mjesto na Robo-Cup 2004/2008
Njegov Kirobo postao je 21. kolovoza 2013. prvi komunikacijski robot u svemiru, a pametni telefon - robot RoBoHon predstavljen je javnosti u listopadu 2015.