Dana 08. svibnja 2024. godine u organizaciji knjižnice Fakulteta održano je predavanje u sklopu  Susreta u knjižnici.

Na predavanju pod nazivom ''Najstarije splitsko morsko kupalište (i okolo njega)'' koje je održala mr. sc. Draga Krpan-Lisica umirovljena djelatnica Zavoda za fiziku Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, saznali smo brojne i neobične priče. Kroz  šetnju splitskom prošlošću zorno smo upoznali građevine koje  nam zanimljivo pričaju o prošlosti grada, o životu naših prethodnika i o vidljivim rezultatima nji­hova djelovanja.

Ovim putem zahvaljujemo profesorici i svima koji su se odazvali našem pozivu.

U suvremenom razvoju materijala, kontroli kvalitete i istraživanju uzroka kvarova često nije dovoljno znati samo kemijski sastav uzorka. Jednako je važno razumjeti kako su pojedine komponente raspoređene, kakva je morfologija površine te na koji način mikrostruktura utječe na konačna svojstva proizvoda. Upravo zbog toga pretražna elektronska mikroskopija (SEM), energijski disperzivna rendgenska spektroskopija (EDS) i EDS mapping danas predstavljaju jedne od najvažnijih metoda karakterizacije materijala.

Što nam otkriva SEM?

Pretražna elektronska mikroskopija (Scanning Electron Microscopy – SEM) omogućuje promatranje površine materijala pri povećanjima koja višestruko nadmašuju mogućnosti optičke mikroskopije. Elektronski snop skenira površinu uzorka stvarajući detaljne slike koje otkrivaju njegovu teksturu, morfologiju i mikrostrukturu.

SEM analizom moguće je istraživati:

• oblik i veličinu čestica
• poroznost materijala
• prisutnost pukotina i defekata
• raspored vlakana u kompozitima
• strukturu premaza i tankih filmova
• korozijske produkte na metalnim površinama
• homogenost i kvalitetu površinske obrade

Zahvaljujući velikoj dubinskoj oštrini, SEM slike često izgledaju gotovo trodimenzionalno, omogućujući istraživačima detaljan uvid u površinsku strukturu materijala.

EDS – kemijski sastav pod elektronskim snopom

Iako SEM daje iznimno detaljne slike, sam po sebi ne može odgovoriti na pitanje od kojih se elemenata promatrani materijal sastoji. Tu na scenu stupa EDS (Energy Dispersive Spectroscopy).
EDS sustav registrira karakteristično rendgensko zračenje koje nastaje interakcijom elektronskog snopa s uzorkom te omogućuje određivanje elementnog sastava analiziranog područja.

Na taj način moguće je:

• identificirati prisutne elemente
• odrediti približan udio pojedinih elemenata
• usporediti sastav različitih faza materijala
• identificirati nečistoće i kontaminante
• analizirati korozijske produkte
• pratiti migraciju elemenata tijekom procesa

Primjerice, ako se na površini proizvoda pojavi nepoznata čestica, EDS analiza može u svega nekoliko minuta pokazati sadrži li ona željezo, silicij, kalcij, aluminij, titan ili neki drugi element koji može ukazati na njezino podrijetlo.

EDS mapping – kada sastav postane slika

Jedan od najmoćnijih alata suvremene elektronske mikroskopije jest EDS mapping. Za razliku od klasične EDS analize koja daje sastav samo u jednoj točki ili na ograničenom području, EDS mapping prikazuje raspodjelu pojedinih elemenata preko cijele promatrane površine.
Rezultat je vizualna karta na kojoj je moguće vidjeti gdje se pojedini elementi nalaze i kako su međusobno raspoređeni.
Takve karte omogućuju:
procjenu homogenosti materijala
identifikaciju segregacije elemenata
praćenje raspodjele punila u kompozitima
analizu distribucije aditiva u polimerima
istraživanje korozijskih procesa
određivanje sastava više faza unutar istog uzorka

Umjesto da se sastav prikazuje samo brojčano, istraživač dobiva „kemijsku fotografiju“ površine materijala.

Zašto je to važno za industriju?

Industrijski problemi često nastaju upravo na mikrostrukturnoj razini. Mala pukotina, nehomogena raspodjela punila, prisutnost nečistoće ili lokalna promjena sastava mogu značajno utjecati na performanse proizvoda.

Primjenom SEM-a, EDS-a i EDS mappinga moguće je:

Brže pronaći uzrok problema

Umjesto dugotrajnog nagađanja, analiza može precizno pokazati gdje se nalazi problem i što ga uzrokuje.

Optimizirati formulacije materijala

Kod polimera, kompozita i građevinskih materijala moguće je pratiti raspodjelu punila, vlakana i aditiva te optimizirati njihov udio.

Poboljšati kontrolu kvalitete

Mikrostrukturne nepravilnosti mogu se otkriti prije nego što uzrokuju kvarove ili reklamacije.

Razvijati nove proizvode

Razumijevanje odnosa između strukture i svojstava omogućuje ciljano projektiranje materijala s poboljšanim performansama.

Primjene u različitim industrijama

SEM i EDS tehnologije danas se koriste u gotovo svim granama industrije:

• polimeri i kompoziti
• farmaceutska industrija
• metalurgija i strojogradnja
• građevinski materijali
• energetika
• elektronika
• zaštita okoliša
• nanotehnologija
• prehrambena industrija

Od analize mikroplastike u okolišu do istraživanja naprednih nanomaterijala, ove metode omogućuju detaljno razumijevanje materijala koje je teško postići bilo kojom drugom tehnikom.

Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu dostupna je suvremena SEM/EDS infrastruktura koja je nabavljena kroz projekt Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PF-ST te KTF-ST kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta (KK.01.1.1.02.0018) a ista je instalirana na PMF-u u Splitu koja omogućuje detaljnu morfološku i kemijsku karakterizaciju različitih vrsta materijala. Kombinacijom visokorezolucijske elektronske mikroskopije i napredne elementne analize moguće je dobiti informacije koje pomažu industriji u razvoju novih proizvoda, optimizaciji procesa i rješavanju složenih tehnoloških izazova.

Obavještavamo vas da će u okviru pretplate na časopise Royal Society of Chemistry (RSC) u 2024. godini biti sklopljen Read & Publish ugovor kojim je hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici omogućeno objavljivanje neograničenog broja radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova objave (APC – Article Processing Charges).

Ova mogućnost odnosi se na sve hrvatske znanstvenike, odnosno autore za korespondenciju kojima su matične ustanove uključene u pretplatu na časopise Royal Society of Chemistry, a identificirat će se na temelju službenih e-mail domena korištenih prilikom predaje rada.

Detaljnije informacije i popis časopisa u kojima je moguće objaviti rad u otvorenom pristupu pronađite ovdje.

Radovi koji su prihvaćeni za objavu u razdoblju od1.1.2024. do31.12.2024. godine ispunjavaju uvjete za objavu u otvorenom pristupu prema ovom sporazumu.

Ukoliko su pojedini radovi već objavljeni u RSC časopisima od početka siječnja, izdavač Royal Society of Chemistry će autorima ponuditi mogućnost da se rad objavi u otvorenom pristupu (ukoliko već nije bio objavljen u otvorenom pristupu), kao i povrat sredstava kojima je financirana objava rada.

Za sva dodatna pitanja, obratite nam se na baze@nsk.hr ili na 01 6164 172.
Izvor: Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu

Poštovani studenti sveučilišnog diplomskog studija Kemijska tehnologija,

tvrtka Meliori Polymer Engineering d.o.o. je u potrazi za studentima koji su željni profesionalnih izazova te onima koji žele biti začetnici proizvodnje komponenti za modernu industriju poluvodiča u Hrvatskoj

Sve informacije možete pronaći na sljedećim poveznicama:

DIPLOMSKI RAD Utjecaj procesnih parametara na termomehanička svojstva komercijalnog poli(fenilen-sulfida)

DIPLOMSKI RAD Utjecaj procesnih parametara na specifikacije te kontrolu kvalitete poluvodičkog polimernog okvira

U svrhu poticanja otvorene znanosti i upravljanja istraživačkim podacima, Sveučilište u Rijeci, u suradnji sa Centrom za otvorenu znanost Sveučilišne knjižnice Rijeka i Sveučilišnim računskim centrom Srce iz Zagreba, organizira webinar o pohrani digitalnog objekta skupa podataka (dataset) u repozitorije sustava Dabar koji će se održati u ponedjeljak, 12. veljače 2024. u 11:00 sati putem platforme MS Teams.

Demonstraciju pohrane datasetova u Dabar održat će dr. sc. Kristina Posavec iz Srca. Webinar je namijenjen istraživačima koji svoje podatke žele pohraniti i objaviti putem repozitorija te urednicima repozitorija koji taj unos rade za istraživače.

U repozitorijima sustava Dabar omogućena je pohrana i samoarhiviranje skupa podataka (dataset) – istraživačkih podataka koji su kreirani ili prikupljeni za potrebe analize te dobivanje izvornih znanstvenih rezultata. Navedeni digitalni objekt namijenjen je za pohranu, dugotrajno čuvanje i diseminaciju istraživačkih podataka. Implementirana podrška omogućava ispunjavanje obveze otvorene objave istraživačkih podataka nastalih u okviru projekata koji su financirani od Europske komisije, Hrvatske zaklade za znanost kao i za Uniri projekte.

Pri pohrani, svaki skup podataka opisuje se odgovarajućim metapodacima (specifikacija sastavljena prema: DataCite Metadata Schema 4.1.), dodjeljuje mu se trajni identifikator (URN:NBN), a radi ponovne upotrebe (reuse), potrebno je svaki skup podataka urediti i dokumentirati prema domenskim standardima, odnosno standardima odgovarajućeg područja istraživanja. Na taj način omogućena je pohrana sukladno FAIR data principima (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable). Metapodaci se prosljeđuju u druge sustave (OpenAIRE, Google Scholar), a omogućeno je i definiranje prava korištenja pohranjenog skupa podataka odabirom Creative Commons licencije.

Pozivamo istraživače i sve zainteresirane da nam se pridruže na webinaru!

Prijave: https://forms.gle/DmJ8dtnmh38rsV6o6

Poveznica za sudjelovanje: Click here to join the meeting

 Izvor: Centar za otvorenu znanost
         Sveučilišna knjižnica Rijeka

Nabava e-izvora u nacionalnoj licenci za 2024. godinu

Temeljem zaključaka Savjetodavnog povjerenstva i Pregovaračkog tima na sjednicama održanim 22. veljače 2024. i 27. ožujka 2024. godine utvrđen je popis e-izvora koji će biti dostupni u nacionalnoj licenci u 2024. godini:...   

Pročitajte više
Izvor: Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu

 

Poštovani, 

u sklopu projekta e-Sveučilišta osigurane su licence za korištenje digitalnih alata. 

Cilj ove aktivnosti je poticanje digitalne preobrazbe ustanova visokog obrazovanja kroz osnaživanje digitalnih kompetencija korisnika, a u svrhu izrade digitalnih obrazovnih sadržaja.  U nastavku šaljemo poveznicu na kojoj, putem mrežnog preglednika, možete pristupiti jednom od alata, DOS alatu za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja - Gauss box.

Napominjemo da se alatu pristupa isključivo putem AAI@EduHr elektroničkog identiteta.

 U privitku se nalazi dokument s više detalja o alatu i smjernicama za daljnje aktivnosti. 

Za dodatna pitanja i pojašnjenja možete se obratiti na carnet-support@gauss.hr. 

DOS_alat_za_izradu_digitalnih_obrazovnih_sadržaja_Gaussbox_copy.pdf

Želimo Vam puno uspjeha u radu! 

Datum    : 21. veljače. 2024.

Broj        : 65 / 2024.

Poštovani kolegice, kolege i prijatelji,

s velikim zadovoljstvom pozivamo Vas da prisustvujete XII. godišnjoj skupštini Udruge bivših studenata i prijatelja Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu koja će se održati 27. veljače (utorak) 2024. godine s početkom u 17.30 sati u amfiteatru A02 u prizemlju zgrade 3 fakulteta, Ruđera Boškovića 35, s predloženim:

DNEVNIM REDOM

1. Otvaranje godišnje skupštine i usvajanje dnevnog reda
2. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika
3. Izvješća o aktivnostima Udruge za proteklo jednogodišnje razdoblje
4. Financijsko izvješće za 2023. godinu
5. Plan rada Udruge i financijski plan za 2024. godinu
6. Razno

Sveučilišna knjižnica organizira tjednu radionicu na temu „Kako napisati završni ili diplomski rad?“
Svakog četvrtka saznajte kako organizirati svoje istraživanje, gdje pronaći literaturu i kako koristiti informacije u skladu s načelima akademske čestitosti.

Kad: svaki četvrtak od 12.00-13.30 h
Gdje: Sveučilišna knjižnica, Info-edu učionica (razina -2)
Kako: prijave na https://www.svkst.unist.hr/index.php/rezervacija-mjesta-u-citaonici/

Radujemo se vašem dolasku!

U razvoju novih materijala, kontroli kvalitete i rješavanju proizvodnih problema često nije dovoljno znati samo od čega je materijal izrađen. Jednako je važno razumjeti kako se ponaša tijekom zagrijavanja i koje spojeve pritom oslobađa. Upravo tu svoju snagu pokazuje spregnuti sustav termogravimetrijske analize (TG), FTIR spektroskopije i infracrvene mikroskopije.

Ova napredna analitička kombinacija omogućuje praćenje promjena mase materijala tijekom zagrijavanja, identifikaciju plinova koji nastaju tijekom razgradnje te detaljnu kemijsku karakterizaciju mikroskopskih čestica i ostataka. Drugim riječima, istraživači mogu istovremeno pratiti što se događa s materijalom i zašto se to događa.

Termogravimetrijska analiza (TG) pokazuje pri kojoj temperaturi dolazi do gubitka mase, isparavanja ili razgradnje materijala. Istovremeno, FTIR spektroskopija analizira plinove koji nastaju tijekom procesa te omogućuje njihovu identifikaciju. Kada je potrebno dodatno istražiti sitne čestice, inkluzije ili ostatke nakon razgradnje, FTIR mikroskop PerkinElmer Spotlight 200 omogućuje kemijsku analizu područja veličine svega nekoliko mikrometara.

Za industriju to znači znatno brže pronalaženje uzroka problema u proizvodnji. Primjerice, moguće je utvrditi zašto dolazi do degradacije polimera tijekom prerade, identificirati nepoznata onečišćenja u sirovinama, analizirati stabilnost farmaceutskih proizvoda ili odrediti sastav složenih kompozitnih materijala.

Posebno značajnu primjenu sustav nalazi u industriji polimera i plastike, proizvodnji kompozita, farmaceutskoj industriji, energetici, građevinskim materijalima te zaštiti okoliša. Analiza emisija tijekom zagrijavanja materijala može pomoći u razvoju sigurnijih proizvoda, optimizaciji proizvodnih procesa i smanjenju troškova razvoja.

Spregnuti sustav TG-FTIR s FTIR mikroskopom PerkinElmer Spotlight 200 predstavlja primjer kako suvremena analitička tehnologija omogućuje potpuniji uvid u ponašanje materijala nego ikada prije. Umjesto pojedinačnih informacija, industrija dobiva cjelovitu sliku procesa – od promjene mase i kemijskog sastava oslobođenih plinova do identifikacije mikroskopskih čestica koje mogu biti ključ za razumijevanje problema.

Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu ovakva infrastruktura omogućuje gospodarstvu pristup vrhunskim analitičkim metodama koje pomažu u razvoju inovativnih proizvoda, kontroli kvalitete i rješavanju najsloženijih tehnoloških izazova.

Jer ponekad odgovor na pitanje zašto materijal ne radi ono što očekujemo leži u plinu koji je oslobodio, čestici koju ne možemo vidjeti golim okom ili promjeni mase od svega nekoliko miligrama.