za izbor jednog izvršitelja (m/ž) na radno mjesto tehnički suradnik - laborant (interni naziv : laborant), za rad u Zavodu za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju, na neodređeno vrijeme, u punom radnom vremenu

Pristupnici, osim općih uvjeta utvrđenih Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) moraju ispunjavati i posebne uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu (https://www.ktf.unist.hr/images/stories/repozitorij/Dekanat/Pravilnik.pdf):

• završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje iz jednog od sljedećih područja, sa sljedećim zvanjima: kemijsko područje, zvanja: kemijski tehničar, kemijski procesni tehničar, kemijski laboratorijski tehničar, biotehničko područje, zvanja: tehničar zaštite okoliša, prehrambeni tehničar, ekološki tehničar
• poznavanje rada na računalu i uredskih programa (MS 365/Office: Word, Excel, PowerPoint, Outlook)
• poznavanje engleskog jezika
• probni rad: dva (2) mjeseca

Uz potpisanu prijavu na natječaj, pristupnici su dužni priložiti u elektroničkom obliku (CD/DVD ili USB):

1. životopis
2. presliku svjedodžbe o završenom obrazovanju
3. dokaz o znanju engleskog jezika (presliku indeksa, svjedodžbe srednje škole, uvjerenja ili odgovarajuće potvrde)
4. dokaz o znanju rada na računalu (presliku indeksa, svjedodžbe srednje škole, uvjerenja ili odgovarajuće potvrde)
5. rješenje o priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije za pristupnike koji su kvalifikaciju stekli u inozemstvu
6. dokaz o znanju hrvatskog jezika (C2-napredno znanje) za pristupnike koji su strani državljani

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana posljednje objave natječaja.

 ***********

                                                                                  

Dekan

prof. dr. sc. Matko Erceg                                                                                                                

 

Ponovno je pokrenut Growww - međunarodni pripravnički program INA Grupe, namijenjen studentima završnih godina studija i nedavno diplomiranim mladim stručnjacima.

Growww je jednogodišnji pripravnički program koji se provodi na nivou cijele MOL Grupe, a mladim talentima omogućuje strukturirani ulazak na tržište rada kroz rad na stvarnim projektima, mentorstvo, edukacije i regionalnu suradnju.
Za inženjere kemije je otvoreno nekoliko pozicija u Zagrebu, Rijeci i Virju, a više informacija o programu dostupno je na stranici karijera.

Prijave se zaprimaju putem sustava Taleo, a rok za prijavu je 3. svibnja 2026.

Promoventima, njihovim obiteljima i prijateljima te svima prisutnima prigodnim govorom se obratio dekan prof. dr. sc. Matko Erceg, a svojom izvedbom svečanost su uveličali članova splitskog sveučilišnog pjevačkog zbora "Silvije Bombardelli". Pomotori su bili dekan, prof. dr. sc. Matko Erceg s prodekanima prof. dr. sc. Antom Prkićem, prof. dr. sc. Vesnom Sokol, prof. dr. sc. Dražanom Jozićem i  prof. dr. sc. Nediljkom Vukojević Medvidović. 

Kako je to izgledalo, možete pogledati:
https://nastava.ktf-split.hr/promocija/2026/

Razvoj naprednih funkcionalnih materijala ima ključnu ulogu u modernom kemijskom inženjerstvu, osobito u području separacijskih tehnologija. Među materijalima koji posljednjih godina privlače veliku znanstvenu pozornost nalaze se Metal–Organic Framework (MOF) materijali te Zeoliti, koji se zbog svoje specifične strukture i visoke poroznosti često koriste kao funkcionalni dodaci u naprednim membranskim sustavima.
MOF materijali predstavljaju kristalne porozne strukture izgrađene od metalnih iona ili metalnih klastera povezanih organskim ligandima. Ovakva struktura rezultira iznimno velikom specifičnom površinom i kontroliranom poroznošću, što omogućuje precizno podešavanje adsorpcijskih i transportnih svojstava materijala. S druge strane, zeoliti su anorganski aluminosilikatni kristali s dobro definiranom mikroporoznom strukturom koji se već desetljećima koriste u katalizi, adsorpciji i separacijskim procesima.🔬
U kontekstu membranskih tehnologija posebno je zanimljiva sinteza i modifikacija zeolita s ciljem njihove integracije u Polymer Inclusion Membrane (PIM) sustave. Sinteza zeolita najčešće se provodi hidrotermalnim postupkom, pri čemu se iz aluminosilikatnih prekursora formiraju kristalne strukture s precizno definiranim porama. Nakon sinteze, zeoliti se mogu dodatno funkcionalizirati površinskim modifikacijama kako bi se poboljšala kompatibilnost s polimernom matricom i povećala selektivnost transporta ciljnih molekula ili iona.
Ugradnja modificiranih zeolitnih ili MOF čestica u polimernu matricu omogućuje formiranje kompozitnih polimer-inkluzivnih membrana s poboljšanim transportnim svojstvima. U takvim sustavima porozna struktura anorganskih čestica djeluje kao selektivni put za difuziju određenih kemijskih vrsta, dok polimer osigurava mehaničku stabilnost i fleksibilnost membrane.
Zbog mogućnosti preciznog dizajna strukture i kemijskih svojstava, MOF materijali i zeoliti predstavljaju vrlo perspektivnu skupinu materijala za razvoj novih generacija separacijskih membrana. Istraživanja u ovom području usmjerena su na optimizaciju sinteze, kontrolu veličine i morfologije čestica te razvoj učinkovitih metoda njihove integracije u polimerne sustave kako bi se postigla visoka selektivnost i stabilnost u različitim procesima separacije.

Razvoj novih materijala jedan je od ključnih izazova suvremenog kemijskog inženejrtva, posebno u području održive gradnje i naprednih funkcionalnih materijala. Među materijalima koji u posljednjih dvadesetak godina privlače značajnu znanstvenu i industrijsku pozornost su geopolimeri (eng. geopolymer) – ili ponekad nazvani i kao "bezcementni vezivni materijali". Geopolimeri su anorganski polimerni sustavi koji se dobivaju alkalnom aktivacijom aluminosilikatnih materijala kao sirovina.
Geopolimeri predstavljaju zanimljivu alternativu konvencionalnim cementnim materijalima jer omogućuju dobivanje materijala s vrlo dobrim mehaničkim i kemijskim svojstvima uz potencijalno manji okolišni otisak posebno CO₂ emisije. Njihova struktura temelji se na trodimenzionalnoj aluminosilikatnoj mreži nastaloj procesom geopolimerizacije, u kojem se silikatni i aluminatni tetraedri povezuju u stabilnu amorfnu ili polukristalnu strukturu. Superiroan svojstva ovih matewrijala potječu upravo na ovoj vezi koja je kemijska veza!
Jedna od najčešće korištenih sirovina za laboratorijsku pripravu i sintezu geopolimera je metakaolim. Metakaolin, za ovu i druge namjene prirpavlja se tzv. procesom kalcinacije glinenog minerala Kaolinita. Metakaolin je visoko reaktivna aluminosilikatna sirovina koja omogućuje relativno kontroliranu sintezu geopolimernih materijala, što ga čini iznimno pogodnim modelnim sustavom za eksperimentalna istraživanja na diplomskom studiju.

Posebno zanimljivo područje istraživanja predstavljaju toplinska svojstva geopolimera. Zahvaljujući svojoj kemijskoj i strukturnoj stabilnosti, geopolimeri pokazuju dobru otpornost na povišene temperature, relativno nisku toplinsku vodljivost te mogućnost primjene u vatrootpornim materijalima, izolacijama i visokotemperaturnim kompozitima. Razumijevanje povezanosti između mikrostrukture, poroznosti, kemijskog sastava i toplinskih svojstava ključno je za razvoj materijala s ciljanim performansama.
Diplomski i završni radovi na ovoj temi uključivat će eksperimentalni pristup koji obuhvaća:

• sintezu geopolimera na bazi metakaolina,
• optimizaciju sastava alkalnog aktivatora i procesnih uvjeta,
• karakterizaciju strukture i mikrostrukture dobivenih materijala,
• određivanje toplinskih svojstava i stabilnosti materijala.

U sklopu rada studenti će imati priliku upoznati se s metodama karakterizacije materijala koje se često koriste u znanstvenim istraživanjima i industriji, poput:

• Difrakcije X zraka na praškastim materijalima (eng. X-ray Diffraction (XRD)) u svrhu analizu strukture,
• Pretražnu elektronsku mikroskipiju /engl. Scanning Electron Microscopy (SEM)) za promatranje mikrostrukture,
• Termogravimitrijsku analizu (eng. Thermogravimetric Analysis (TGA)) i drugih metoda za određivanje toplinske stabilnosti.

Ovakav rad omogućuje studentima razvoj praktičnih laboratorijskih vještina, razumijevanje odnosa struktura–svojstva–primjena materijala, te sudjelovanje u istraživanju materijala koji imaju velik potencijal u područjima poput održive gradnje, vatrootpornih materijala i naprednih kompozita.
Diplomski ili završni rad na temi geopolimera posebno je zanimljiv studentima koji žele kombinirati kemiju materijala, tehnologiju procesa i eksperimentalni rad, te steći iskustvo u području koje se intenzivno razvija i ima značajan potencijal za buduća znanstvena i industrijska istraživanja.

Poštovane kolegice i kolege, 

veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na predavanje prvog predsjednika Studentske sekcije Udruge kemijskih inženjera i tehnologa Split, Alena Kovačevića, koje će se održati u sklopu naših aktivnosti usmjerenih na povezivanje studenata i redovitih članova UKITSa.

Posebno želimo istaknuti kako tema predavanja proizlazi iz završnog preglednog rada obranjenog pod mentorstvom doc. dr. sc. Martine Perić Bakulić te skrenuti pažnju na važnost interdisciplinarnog pristupa – sinergije fizike nanomaterijala i računalne kvantne kemije s kemijskim inženjerstvom. Naime, upravo razumijevanje fizikalnih procesa prijenosa naboja na kvantnoj razini omogućuje dizajniranje učinkovitijih i stabilnijih sustava, što čini fiziku neizostavnim temeljem za napredak u području biogorivih članaka, koji u posljednje vrijeme predstavljaju jednu od najzanimljivijih i najperspektivnijih tema.

Cilj ovog predavanja je popularizacija teme enzimskih biogorivih članaka (EBFC), tehnologije koja još uvijek nije dovoljno istražena na našim prostorima, a nudi izniman potencijal. Vjerujemo kako će ovo predavanje biti izvrsna prilika za razmjenu znanja, poticanje interesa za istraživački rad u nedovoljno istraženim područjima te jačanje veze između studenata i nastavnika kroz inovativne teme.

SAŽETAK PREDAVANJA

Enzimski biogorivi članci (engl. Enzymatics Biofuel Cells, EBFC-ovi) predstavljaju inovativnu tehnologiju koja omogućuje izravnu pretvorbu kemijske energije endogenih biogoriva u električnu energiju putem biokatalitičkih procesa. Ovaj rad sustavno prikazuje teorijske osnove, inženjerske izazove i primjene EBFC-ova. Također, opisuje elektrokemijske mehanizme prijenosa elektrona s posebnim naglaskom na izravni (DET) i neizravni (MET) prijenos naboja na sučelju bioelektroda. U fokusu rada je uloga naprednih nanomaterijala na bazi ugljika i strategija imobilizacije enzima kao ključnih čimbenika za postizanje visoke gustoće snage i operativne stabilnosti. Nadalje, analiziraju se fundamentalna ograničenja poput prenapona, unutrašnjih otpora i fenomena biozagađenja (engl. biofouling) koji predstavljaju glavne prepreke za dugoročnu in vivo primjenu. U završnom dijelu rada prikazana su najnovija eksperimentalna dostignuća u razvoju implantabilnih uređaja, nosive elektronike te samonapajajućih biosenzora. Rad ukazuje na to da EBFC-ovi, unatoč postojećim inženjerskim izazovima, nude potencijal za razvoj energetski autonomnih, biokompatibilnih sustava koji rade u simbiozi s ljudskim metabolizmom. Time postavljaju temelje za novu generaciju održive medicinske tehnologije.

Predavanje će se održati u srijedu, 15. travnja 2026. s početkom u 13.15 sati u amfiteatru A02. 

Radujemo se Vašem dolasku!

U ime Izvršnog odbora UKITSa, 

doc. dr. sc. Antonija Čelan

predsjednica Udruge kemijskih inženjera i tehnologa Split