Rezultati pisane provjere znanja po natječaju za izbor jednog izvršitelja (m/ž) na radno mjesto tehnički suradnik-laborant (interni naziv: laborant), za rad u Zavodu za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju,  održane dana 15.05.2026. (petak) od 11:00h do 11:45 u Vijećnici Fakulteta C613 (VI. kat) na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu:

Kandidati koji su položili pisano testiranje, prema identifikacijskom broju i postotku ostvarenih bodova:

Redni broj kandidata	Postotak pisane provjere znanja
2	91,25%
5	83%
4	75%
6	75%
8	60%
7	50%

Kandidati pod identifikacijskim brojem 1 i 3 nisu položili pisano testiranje.

Razgovor s kandidatima koji su položili pisano testiranje održat će se dana 22.05.2026. (petak), od 11:00h u Vijećnici Fakulteta (C613, VI. kat) na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu.

Svečanost dodjele Rektorovih nagrada za izvrsnost održana je 15. lipnja 2026. u velikom amfiteatru Medicinskog fakulteta u Splitu. Rektorovu nagradu za izvrsnost primilo je ukupno 60 studentica i studenata, a ovogodišnji dobitnici Rektorove nagrade za izvrsnost s Kemijsko-tehnološkog fakulteta su studentica Sara Jelić i student Mladen Župan kojima upućujemo iskrene čestitke!

Više na poveznicama:

https://www.unist.hr/u-povodu-dana-sveucilista-u-splitu-odrzana-svecana-dodjela-rektorovih-nagrada/22379

https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/ovo-su-najbolji-splitski-studenti-rektor-ljutic-uputio-im-je-emotivnu-poruku-bez-vas-sve-ovo-ne-bi-imalo-smisla-1562343

U ponedjeljak 29. lipnja 2026. godine u 12:00 sati, u predavaonici E407 Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, studentica doktorskog studija „Kemijsko inženjerstvo u razvoju materijala i zaštiti okoliša“ Anamarija Stoilova Pavasović, mag. ing. cheming. pristupit će obrani doktorskog rada pod naslovom

„Uloga vode tijekom elektrokemijske kompresije vodika“

pred Povjerenstvom za obranu doktorskog rada u sastavu:

1. prof. dr. sc. Ladislav Vrsalović, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu,
2. prof. dr. sc. Sandra Svilović, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu,
3. doc. dr. sc. Ivan Pivac, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Zamjenski član: prof. dr. sc. Ivana Smoljko, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu.

Fakultetsko vijeće na svojoj 47. sjednici održanoj 19. lipnja 2026. godine donijelo je odluku kojom se utvrđuje dodatni ispitni termin za polaganje ispita iz predmeta odslušanih u ljetnom semestru akad. god. 2025./26.
U dodatnom ispitnom terminu student smije prijaviti ispit samo iz jednog predmeta. Ako se utvrdi da je student prijavio i/ili polagao dva ili više predmeta, uskratit će mu se pravo polaganja svih prijavljenih ispita, odnosno poništiti svi položeni ispiti. Neovisno o tome je li student položio ispit ili ne, izlazak na ispit se evidentira u smislu maksimalnog broja pokušaja polaganja ispita iz predmeta u akademskoj godini.

Svi pismeni ispiti odvijat će se istovremeno 10. srpnja 2026. (petak) u vremenu od 10:00-12:00 sati, a mjesto će biti naknadno oglašeno na mrežnim stranicama Fakulteta.

Usmeni ispit, odnosno teorijska provjera znanja održat će se u periodu od 13.-15. srpnja 2026. u dogovoru s nastavnikom.

Prijave za ispitni termin su od 3. do 7. srpnja u 23:59, a odjave do 9. srpnja 2026. u 23:59.

Odluka

Pozivamo studente koji u akademskoj godini 2026./27. stječu uvjete za upis izbornih predmeta, da u razdoblju od 24. lipnja 2026. do 7. srpnja 2026. godine do 12:00 sati. ispune on-line anketni listić s
izbornim predmetima koje žele upisati: https://forms.gle/bXnGFF7MPNWTJ3cw7

Sukladno Odluci Fakultetskog vijeća donesenoj na 47. sjednici koja je održana 19. lipnja 2026. godine, izvodit će se oni izborni predmeti za koje se anketom izjasni najveći broj studenata. Uz izborne predmete iz stavka 1., mogu se izvoditi i drugi izborni predmeti, pod uvjetom da predmetni nastavnik nema puno nastavno opterećenje i da predmet odabere najmanje pet (5) studenata. Odluka

12. Konferencija mladih hemičara održat će se 24. listopada 2026. godine u Novom Sadu.

Više pročitajte u Najava

OBAVIJEST

Knjižnica je zatvorena od 15. 6. 2026. (ponedjeljak) do 18. 6. 2026. (četvrtak).

Mnoge industrije koriste toplinske metode poput DSC-a, TGA-e ili TG-FTIR-a kako bi pratile ponašanje materijala pri povišenim temperaturama. Te metode daju vrijedne informacije o toplinskim efektima, gubitku mase ili oslobađanju plinova, ali često ne mogu odgovoriti na najvažnije pitanje:

Koje su se strukturne promjene dogodile u materijalu?

Upravo tu HT-XRD (visokotemperaturna rendgenska difrakcija) pruža jedinstvenu prednost. Ova metoda omogućuje izravno praćenje kristalne strukture materijala tijekom zagrijavanja, čime se može točno odrediti kada nastaju nove faze, koje faze nestaju te kako se materijal mijenja tijekom proizvodnog procesa ili eksploatacije.

Koju korist industrija ima od HT-XRD analize?

HT-XRD omogućuje:

• optimizaciju temperatura proizvodnje i toplinske obrade
• identifikaciju uzroka nestabilnosti materijala
• razvoj novih formulacija proizvoda
• praćenje faznih transformacija tijekom proizvodnje
• procjenu temperaturne stabilnosti materijala
• smanjenje troškova razvoja i ispitivanja

Primjeri primjene u industriji

Građevinski materijali i geopolimeri

HT-XRD omogućuje praćenje promjena mineralnih faza tijekom pečenja, sinteriranja ili izlaganja visokim temperaturama. Time se mogu optimizirati recepture cementa, geopolimera, keramike i vatrostalnih materijala.

Metalurgija

Praćenje nastanka i raspada faza tijekom toplinske obrade omogućuje preciznije definiranje tehnoloških parametara te razvoj materijala boljih mehaničkih svojstava.

Polimeri i kompoziti

Analizom kristalizacije i promjena kristalnosti moguće je optimizirati preradu polimera te poboljšati njihovu toplinsku i mehaničku stabilnost.

Energetski i baterijski materijali

HT-XRD omogućuje istraživanje stabilnosti materijala pri radnim temperaturama te razvoj dugotrajnijih i pouzdanijih sustava za pohranu energije.

Zašto HT-XRD kada već postoje DSC ili TGA?

DSC može pokazati da se pri određenoj temperaturi dogodila reakcija.

TGA može pokazati da je došlo do gubitka mase.

TG-FTIR može pokazati koji su plinovi nastali.

HT-XRD pokazuje koji je materijal nastao ili nestao tijekom tog procesa.

Drugim riječima, HT-XRD ne pokazuje samo da se promjena dogodila, nego objašnjava njezin uzrok i posljedicu na strukturu materijala.

Donošenje boljih odluka temeljenih na podacima

Za industriju to znači manje pokušaja i pogrešaka tijekom razvoja proizvoda, kraće vrijeme razvoja, bolju kontrolu kvalitete i veću pouzdanost proizvodnih procesa. HT-XRD pruža informacije koje omogućuju donošenje odluka temeljenih na stvarnim strukturnim promjenama materijala, a ne samo na indirektnim pokazateljima.

Kada je potrebno razumjeti kako se materijal ponaša pri povišenim temperaturama i koje promjene određuju njegova konačna svojstva, HT-XRD predstavlja jednu od najvrjednijih analitičkih metoda dostupnih industriji.

Što razlikuje običan materijal od vrhunskog proizvoda?
Odgovor se često krije duboko unutar njegove kristalne strukture. Upravo zato rendgenska difrakcija (XRD) danas predstavlja jednu od najvažnijih metoda karakterizacije materijala u znanosti i industriji.

XRD (X-Ray Diffraction) je nedestruktivna metoda koja omogućuje istraživanje unutarnje strukture materijala na atomskoj razini. Kada rendgenske zrake prolaze kroz kristalni materijal, dolazi do njihove difrakcije, stvarajući karakterističan uzorak koji sadrži informacije o kristalnoj strukturi i sastavu materijala. Takav difraktogram može se promatrati kao svojevrsni „otisak prsta“ kristalne faze.

Jedna od najvećih prednosti XRD metode jest mogućnost identifikacije kristalnih faza. Bez obzira radi li se o cementu, keramici, metalima, polimerima, mineralima, farmaceutskim proizvodima ili naprednim nanomaterijalima, XRD omogućuje precizno određivanje koje se kristalne faze nalaze u uzorku. Time se mogu otkriti nečistoće, pratiti kemijske reakcije te analizirati promjene nastale tijekom proizvodnje ili uporabe materijala.

Osim identifikacije faza, XRD pruža informacije o stupnju kristaliniteta, veličini kristalita, zaostalim naprezanjima i preferiranoj orijentaciji kristala. Takvi podaci ključni su za razumijevanje mehaničkih, toplinskih, električnih i kemijskih svojstava materijala.

Industrijska primjena XRD metode iznimno je široka. U građevinskoj industriji koristi se za analizu cementa, betona i geopolimera te praćenje procesa hidratacije i degradacije materijala. U metalurgiji omogućuje identifikaciju faza nastalih toplinskom obradom i kontrolu kvalitete legura. U farmaceutskoj industriji koristi se za određivanje kristalnih oblika aktivnih tvari koji mogu značajno utjecati na topljivost i učinkovitost lijekova.

Polimerna industrija koristi XRD za određivanje kristaliniteta i istraživanje utjecaja punila i aditiva na strukturu materijala. U području nanotehnologije metoda omogućuje određivanje veličine kristalita i praćenje razvoja novih funkcionalnih materijala za energetiku, elektroniku i zaštitu okoliša.

Posebno važnu ulogu XRD ima u istraživanju uzroka kvarova i problema u proizvodnji. Promjene kristalne strukture često predstavljaju prvi znak degradacije materijala, korozije, toplinskog oštećenja ili neadekvatnih proizvodnih uvjeta. Pravovremena identifikacija takvih promjena može značajno smanjiti troškove proizvodnje i povećati pouzdanost proizvoda.

Suvremeni višenamjenski difraktometri omogućuju mnogo više od klasične difrakcije. Napredne tehnike poput HT-XRD (visokotemperaturna difrakcija), SAXS, WAXS, GISAXS, GIXRD i μXRD pružaju detaljan uvid u ponašanje materijala tijekom zagrijavanja, strukturu tankih filmova, nanostrukturiranih materijala i složenih kompozita.

Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu dostupna je moderna XRD infrastruktura koja omogućuje karakterizaciju širokog spektra materijala te pruža podršku industriji u razvoju novih proizvoda, optimizaciji proizvodnih procesa i rješavanju tehnoloških izazova.

Dok ljudsko oko vidi samo površinu materijala, XRD otkriva njegovu unutarnju kristalnu arhitekturu. Upravo te informacije često predstavljaju ključ za razumijevanje svojstava materijala, razvoj inovacija i stvaranje konkurentske prednosti na tržištu.