Kemijsko-tehnološki fakultet (KTF) osnovan je odlukom Sabora NR Hrvatske 1960. godine Zakonom o osnivanju Fakulteta. U sastavu zagrebačkog Sveučilišta bio je do 1974. godine, kada je osnovano Sveučilište u Splitu. Bili su to počeci rada visokoškolskih ustanova u Splitu, a osnivanje Kemijsko-tehnološkog fakulteta predstavljalo je značajan doprinos u obrazovanju i stvaranju visokostručnih kadrova kemijsko-tehnološke struke neophodno potrebnih dalmatinskoj privredi.

Fakultet je započeo s radom 22. listopada u zgradi Biskupove palače gdje se izvodila teorijska nastava, dok su se laboratorijske vježbe održavale u prostorima Pedagoške akademije i Srednje medicinske škole. 1962. godne nadograđena je zgrada Klasične gimnazije u Teslinoj ulici 10, gdje je i danas sjedište Fakulteta, i adaptiran je dio zgrade Industrijske škole kemijskog smjera u Kaštel Sućurcu gdje se izvode laboratorijske vježbe za većinu predmeta. U prvoj akademskoj godini (1960/61) Fakultet je imao samo 5 nastavnika i 5 asistenata u stalnom radnom odnosu, izabranih od Elektorske komisije sastavljene od eminentnih profesora zagrebačkog Tehnološkog fakulteta. Nastava se u početku izvodila prema nastavnim programima istog fakulteta. Međutim, nastavnici KTF-a vrlo su brzo izradili vlastite nastavne programe prilagođene tadašnjim potrebama kemijske industrije Dalmacije, pri čemu su za izvođenje izbornih predmeta u četvrtoj godini studija bili angažirani stručnjaci iz industrije.

Od svoga osnutka Fakultet ustrojava i izvodi studij kemijske tehnologije. Završetkom studija najprije se stjecao stručni naziv diplomirani inženjer kemije, a kasnije diplomirani inženjer kemijske tehnologije. Od 1977/78 godine počinje se organizirati i izvoditi i stručni studij kemijske tehnologije. Od utemeljenja Fakulteta do danas na ovim studijima diplomiralo je više od 1200 studenta, od čega na sveučilišnom oko tisuću i ostali na stručnom studiju.

Tijekom proteklih godina permanento se radilo na mijenjanju i unapređivanju nastavnih programa praćenjem potreba regije i njene privrede, uvažavajući načela održivog razvitka te praćenjem europskih i svjetskih zbivanja u znanosti i visokom obrazovanju. Ovaj proces rezultirao je postupnim uvođenjem usmjerenja i/ili smjerova u studij, odnosno osnivanjem novih zavoda ili provođenjem nekih drugih aktivnosti. Tako je do 2003. godine sveučilišni dodiplomski studij trajao devet semestara i izvodio se kroz tri smjera: Kemijsko-tehnološki procesi (od početka rada Fakulteta), Zaštita okoliša (od 1982/83, nakon što je 1977/78 bio upisan jednogeneracijski dvogodišnji studij Zaštita i očuvanje čovjekove okoline) i Kemija i tehnologija mediteranskih kultura (od 2001/2002). Stručni studij kemijske tehnologije trajao je pet semestara i izvodio se kroz smjerove: Procesno-tehnološki i Prehrambeno-tehnološki. Završetkom studija stjecao se stručni naziv inženjer kemijske tehnologije.

Na KTF-u također se kontinuirano organizirala i izvodila poslijediplomska nastava iz znanstvenih polja kemije i kemijskog inženjerstva. Prvi poslijediplomski studiji iz "Inženjerske kemije" (1972/73) i "Inženjerske kemije-Kemija i tehnologija makromolekula" (1978/79) organizirani su u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, da bi se od 1983/84 izvodio studij "Inženjerske kemije" za više generacija postdiplomanada kao studij Sveučilišta u Splitu, a zatim i "Kemijsko inženjerstvo u razvoju materijala" kao magistarski i doktorski studij iz kemijskog inženjerstva. Na ovim studijima magistriralo je i doktoriralo oko sedamdeset kandidata.

Od akademske godine 2003/04 do 2005/06 na KTF-u se izvodi i dio studija Farmacije prema nastavnom planu i programu Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su I. i II. godinu studija studirali u Splitu nakon čega su nastavljali studij i diplomirali na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.

Stupanjem na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenom radu 2003. godine svi su fakulteti u Hrvatskoj bili dužni svoje nastavne programe uskladiti s načelima Bolonjske deklaracije. KTF je, poput većine tehničkih fakulteta, svoje programe ustrojio po modelu 3+2+3 tako da se obrazovanje sada odvija kroz tri stupnja tj. preddiplomski (3 godine), diplomski (2 godine) i poslijediplomski doktorski studij (3 godine). U ovoj prilagodbi nastavnih programa svakom semestru pridruženo je 30 ECTS bodova da bi se omogućila mobilnost studenata, povećala učinkovitost studiranja, skratilo vrijeme studiranja i osigurale kompetencije za obavljanje odgovarajućih poslova. Potrebno je istaknuti da se te 2003. godine, uz postojeći sveučilišni studij kemijske tehnologija, po prvi puta organizira i izvodi sveučilišni studij kemije.

Dakle, od akademske godine 2005/06 KTF ustrojava i izvodi sveučilišne preddiplomske i diplomske studije kemijske tehnologije i kemije. Završetkom preddiplomskih studija stječe se stručni naziv bakalaureus (prvostupnik) inženjer kemijskog inženjerstva, odnosno bakalaureus (prvostupnik) kemije, a diplomskog studija magistar inženjer kemijskog inženjerstva ili magistar kemije. U diplomskim studijima ponuđeni su smjerovi: Materijali, Zaštita okoliša i Mediteranske kulture (za studij kemijske tehnologije), odnosno Organska kemija i biokemija i Kemija okoliša (za studij kemije)

Uz sveučilišne studijske programe na Fakultetu se i dalje organizira i izvodi stručni studij kemijske tehnologije sa smjerovima Kemijska tehnologija i materijali i Prehrambena tehnologija. Završetkom petsemestarskog studija stječe se stručni naziv stručni pristupnik kemijskog inženjerstva.

Izrađen je i novi nastavni program poslijediplomskog doktorskog studija "Kemijsko inženjerstvo u razvoju materijala i zaštiti okoliša" kojim se stječe akademski naziv doktora tehničkih znanosti iz kemijskog inženjerstva. Izrada programa poslijediplomskog doktorskog studija iz kemije je u tijeku.

Na KTF-u uz nastavu se odvija i veoma bogata znanstvena djelatnost. Fakultetski nastavnici uključeni su u brojne znanstvene projekte (iz znanstvenih polja kemije, kemijskog inženjerstva i biotehnologije) bilo kao glavni istraživači, suradnici ili konzultanti iz svojih specijalnosti. Sve ovo svjedoči o njihovoj primjerenoj znanstvenoj aktivnosti što oni dokazuju stalnim objavljivanjem znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim časopisima i sudjelovanjem na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Oni su također aktivni sudionici u pripremi i radu znanstvenih i stručnih skupova, članovi brojnih znanstvenih i stručnih domaćih i međunarodnih društava te recenzenti znanstvenih projekata i časopisa, a hvale je vrijedan rad znanstvenika KTF-a u radu različitih Odjela za normizaciju pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo na izradi hrvatskih normi i njihovom usklađivanju s EU normama.

Od svog osnutka do danas Fakultet je, sagledavajući ulogu znanosti u industriji, posebnu pozornost poklanjao suradnji s dalmatinskim gospodarstvom. Suradnja se odvijala kroz ispitivanja i davanja mišljenja za sirovine i proizvode kemijske industrije, izradu ekspertiza, studija i elaborata te diplomskih radova u kojima se obrađivala problematika od interesa za industriju.

Sve ove djelatnosti nastavne, znanstvene ili stručne, danas (2009. godine) obavlja 36 nastavnika, 5 asistenata, 19 znanstvenih novaka i 6 stručnih suradnika. U njihovom radu pomaže im 12 tehničara i laboranata uz administrativno i pomoćno-tehničko osoblje (ukupno 22). Nakon skoro pedeset godina djelovanja, Fakultet ima ukupno 100 zaposlenika u stalnom radnom odnosu, ali među njima nema više naših uglednih profesora, utemeljitelja prvih fakultetskih zavoda. Nažalost mnogi od njih nisu ni među živima. Sjećamo ih se s dužnim poštovanjem i nosimo ih u najljepšim uspomenama.

Raspoloživi prostor Fakulteta je nedostatan i neuvjetan za izvođenje svih studijskih programa, kao i za znanstveno-istraživački rad nastavnika, znanstvenih novaka i studenata, a poseban problem je dislociranost studentskih laboratorija. Međutim veseli nas da ćemo, barem se tako nadamo, 50. obljetnicu Fakulteta proslaviti u novim prostorima. Naime, 4. srpnja 2008. godine u kampusu "Visoka" svečano je položen temeljni kamen za izgradnju zgrade u kojoj će biti smješteni osim KTF-a još Prirodoslovno-matematički i Pomorski fakultet. U namjenski građenim prostorima u novoj zgradi očekujemo znatno bolje uvjete za rad i posebno nove sadržaje (sveučilišna knjižnica, dostupnost znanstvene opreme ostalih sastavnica splitskog Sveučilišta, sportski tereni, prehrana) koji će doprinositi kvalitetnijem radu i životu studenata i nastavnika. Prelaskom u novu zgradu očekujemo veći broj infokabineta i mogućnost primjene modernih metoda u izvođenju nastave i prvenstveno povećanu iskoristivost radnog dana za studente, jer danas oni znatan dio vremena gube na putu do laboratorija u Kaštel Sućurcu.

Daljnji razvoj Fakulteta usmjeren je na permanentno unapređivanje nastave i znanstvenog rada. S tim u vezi, organizaciju Fakulteta potrebno je prilagođavati zahtjevima novog vremena u kojemu se događa rekonstrukcija kemijske i srodnih industrija, promjene tržišnih odnosa i pretvorba u tržišno gospodarstvo europskog modela. Veliki kemijski giganati prestaju ili su prestali s radom i jača tendencija razvoja malih i srednjih pogona za proizvodnju specijalnih materijala i proizvoda podređenih složenim uvjetima zaštite okoliša. Nastavni kadar stoga mora biti sposoban brzo uočavati i reagirati na promjene odgovarajućom prilagodbom nastavnih planova i programa. Velika nam je želja i potreba da nam u tome pomognu i naši bivši studenti. Od njih očekujemo pomoć u svim segmentima djelovanja Fakulteta i njihovo "aktiviranje" na zajedničkim zadacima, jer u ovom trenutku razvitka hrvatskog društva, u okviru svojih znanja i mogućnosti, moramo znati odgovoriti izazovima 21. stoljeća. Kroz modernizaciju nastavnih programa i znanstvenih istraživanja KTF sa svojim djelatnicima nastoji odgovoriti izazovima vremena, pridonositi općem dobru i razvoju našega društva i domovine.

Prof.dr.sc. Igor Jerković

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1975. godine u Splitu. Diplomirao je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu 1998. godine. Magistrirao je 2000. na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu te doktorirao 2004. na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. U Zavodu za organsku kemiju je od 1998. godine, najprije kao znanstveni novak – mlađi asistent, od 2000. godine kao znanstveni novak – asistent, a od 2004. znanstveni novak – viši asistent. U zvanje docenta izabran je 2006. godine, a u izvanrednog profesora 2009. godine. 2013. godine je izabran u redovitog profesora. Obnašao je dužnost prodekana i dekana Fakulteta.

Prof.dr.sc. Zoran Grubač

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1960. godine u Splitu. Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu u Splitu 1985. godine. Iste godine zaposlio se na Tehnološkom fakultetu u Splitu, u Laboratoriju za opću i anorgansku kemiju kao pripravnik - postdiplomand. Magistrirao je 1991. na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istom fakultetu je i doktorirao 1996.godine. U suradničko zvanje višeg asistenta izabran je 1997. godine, u zvanje docenta 2001. godine, a u izvanrednog profesora 2007. godine. 2013. godine je izabran u redovitog profesora. Obnašao je dužnost predstojnika Zavoda za opću i anorgansku kemiju te prodekana i dekana Fakulteta.

Prof.dr.sc. Nenad Kuzmanić

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1959. godine u Splitu. Diplomirao je 1983. na Tehnološkom fakultetu u Splitu, magistrirao 1989. na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao na Tehnološkom fakultetu u Splitu 1995. Od ožujka 1983. do studenog 1984. radio je u tvornici Jugovinil. Od 1984. stalno je zaposlen u Zavodu za kemijsko inženjerstvo Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, najprije kao asistent. U zvanje docenta izabran je 1996., u izvanrednog profesora 2002. te 2007. u redovitog profesora. Godine 2012. je izabran u redovitog profesora u trajnom zvanju. Obnašao je dužnost predstojnika Zavoda za kemijsko inženjerstvo te prodekana i dekana Fakulteta.

Prof.dr.sc. Mladen Miloš

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1956. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Doktorirao je 1989. godine u Ženevi na Faculte des Sciences, na kojem je do 1990. godine nastavio poslijedoktorski studij. Od 1990. do 1991. godine radio je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, u zvanju višeg asistenta. Od 1993. godine zaposlen je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije kao asistent. Godine 1995. izabran je u zvanje docenta, u zvanje izvanrednog profesora 2001. te u zvanje redovitog profesora 2005. godine. Obnašao je dužnost predstojnika Zavoda za organsku kemiju, predstojnika Zavoda za biokemiju te prodekana i dekana Fakulteta.

Prof.dr.sc. Ivka Klarić

Dekansko razdoblje:

Rođena je 1948. godine u Splitu. Diplomirala je 1971., magistrirala 1981. i doktorirala 1992. godine na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. Od 1971. godine stalno je zaposlena u Zavodu za organsku kemijsku tehnologiju Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, najprije kao asistent. U zvanje znanstveno-nastavnog asistenta izabrana je 1981., u zvanje docenta 1992., izvanrednog profesora 1997., redovitog profesora 2003. te u trajno zvanje redovitog profesora 2008. godine. Obnašala je dužnost prodekana i dekana Fakulteta.

Prof.dr.sc. Njegomir Radić

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1943. godine u Vrgorcu. Diplomirao je 1969. godine na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, Sveučilišta u Zagrebu. Na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu magistrirao je 1974. te doktorirao 1978 godine. Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu zaposlio se 1970 godine., najprije u zvanju asistenta. U zvanje docenta izabran je 1979., izvanrednog profesora 1987., redovitog profesora 1996. te u trajno zvanje redovitog profesora 2000. godine. Na Sveučilištu u Splitu obnašao je dužnost predsjednika Izvršnog odbora, dok je na Fakultetu obnašao dužnost predstojnika Zavoda za analitičku kemiju, prodekana, predsjednika Poslovodnog odbora, dekana te pročelnika Odsjeka za kemiju.

Prof.dr.sc. Ratimir Žanetić

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1939. godine u Blatu na Korčuli. Diplomirao je 1963. godine na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Na istom Fakultetu je 1969. godine magistrirao te 1977. doktorirao. Nakon diplomiranja radio je u tvornici "Duga" u Splitu. Godine 1965. zaposlio se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije kao asistent. U zvanje predavača izabran je 1972., u zvanje docenta 1977., u zvanje izvanrednog profesora 1982., u zvanje redovitog profesora 1988. te u trajno zvanje redovitog profesora 1998. godine. Obnašao je dužnost predstojnika Zavoda za kemijsko inženjerstvo, predsjednika Poslovodnog odbora te prodekana i dekana Fakulteta. Od 1998. godine član je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

Prof.dr.sc. Nedjeljka Petric

Dekansko razdoblje:

Rođena je 1928. godine u Visu. Diplomirala je 1954. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu te doktorirala 1972. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja radila je u tvornici "Dalmacija" u Dugom Ratu. Godine 1964. zaposlila se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije kao asistent. U zvanje docenta izabrana je 1973., izvanrednog profesora 1979. te u zvanje redovitog profesora 1984. godine. Utemeljitelj je i dugogodišnji predstojnik Zavoda za termodinamiku. Obnašala je dužnost prodekana i dekana Fakulteta. U mirovini je od 1998. godine.

Prof.dr.sc. Ivo Vojnović

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1926. godine u Dućama. Diplomirao je 1954. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1972. godine te doktorirao 1976. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja zaposlio se u tvornici karbida i cijanida "Dalmacija" u Dugom Ratu. Kraće vrijeme radio je i u Vojno-tehničkom institutu u Mostaru te u Poslovnom udruženju kemijske industrije "Keminis" u Splitu. Godine 1964. zaposlio se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije u zvanju predavača. U zvanje višeg predavača izabran je 1972., u zvanje izvanrednog profesora 1977. te u zvanje redovitog profesora 1982. godine. Obnašao je dužnost predstojnika Zavoda za kemijsko inženjerstvo te prodekana i dekana Fakulteta. U mirovini je od 1996. godine.

Prof.dr.sc. Urban Roje

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1932. godine u Splitu. Diplomirao je 1956. godine na Kemijsko-tehnološkom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu te doktorirao 1971. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Od 1957. do 1961. godine radio je u tvornici "Jugovinil" u Kaštel Sućurcu, a od 1961. do 1963. godine u tvornici "Duga" u Splitu. Godine 1963. zaposlio se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije kao predavač. U zvanje docenta izabran je 1968., izvanrednog profesora 1973. te redovitog profesora 1979. godine. Utemeljitelj je i dugogodišnji predstojnik Zavoda za organsku kemijsku tehnologiju. Organizirao je poslijediplomski studij "Kemija i tehnologija makromolekula". Obnašao je dužnost predstojnika Zavoda za inženjerstvo i tehnologiju, prodekana te dekana Fakulteta. U mirovini je od 1999. godine.

Prof.dr.sc. Ivica Mekjavić

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1928. godine u Bolu na Braču. Diplomirao je 1953. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu te doktorirao 1967. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja radio je u tvornici "Jugovinil". Godine 1961. zaposlio se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije kao honorarni nastavnik u zvanju predavača, a od 1963. godine kao stalni nastavnik u zvanju docenta. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 1972., a u zvanje redovitog profesora 1982. godine. Utemeljitelj je i dugogodišnji predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju. Bio je prodekan i dekan Fakulteta. Umirovljen je 1998., a preminuo je 2004. godine u Splitu.

Prof.dr.sc. Milan Zglav

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1923. godine u Zadru. Diplomirao je 1951. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu te doktorirao 1965. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja radio je u tvornici "Jugovinil". Godine 1961. zaposlio se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije kao docent. Izvanredni profesor postao je 1965., a u zvanje redovitog profesora izabran je 1971. godine. Utemeljitelj je i dugogodišnji predstojnik Zavoda za tehnološko inženjerstvo. Organizirao je poslijediplomski studij "Inženjerska kemija". Godine 1978. dobio je državnu nagradu "Nikola Tesla" za područje tehničkih znanosti. Obnašao je dužnost prodekana i dekana Fakulteta te prorektora Sveučilišta u Splitu. Umirovljen je 1984., a preminuo je 1988. godine u Splitu.

Prof.dr.sc. Stjepan Lipanović

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1926. godine u Orebiću. Diplomirao je 1953. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu te doktorirao 1970. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja radio je u tvornici "Jugovinil" u Kaštel Sućurcu. Godine 1960. zaposlio se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije kao docent. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 1972., a u zvanje redovitog profesora 1982. godine. Utemeljitelj je i dugogodišnji predstojnik Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Obnašao je dužnost dekana Fakulteta te dužnost prorektora i rektora Sveučilišta u Splitu. Preminuo je 1989. godine u Osijeku.

Prof.dr.sc. Anđelko Damjanić

Dekansko razdoblje:

Rođen je 1922. godine u Splitu. Diplomirao je 1951. godine na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu te doktorirao 1970. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja radio je u tvornici "Jugovinil" u Kaštel Sućurcu. Godine 1961. zaposlio se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, najprije kao docent, a od 1970. godine kao izvanredni profesor. Utemeljitelj je i dugogodišnji predstojnik Zavoda za organsku kemiju. Obnašao je dužnost prodekana i dekana Fakulteta. Preminuo je 1975. godine u Zagrebu.

Prof.dr.sc. Božena Pelech-Tucaković

Dekansko razdoblje:

Rođena je 1909. godine u Zemunu. Diplomirala je 1936. godine na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Od 1936. do 1952. godine radila je u tvornici "Bata" u Borovu, a 1952. prešla je u tvornicu "Jugovinil" u Kaštel Sućurcu. Sudjelovala je u svim pripremnim radnjama i izradi elaborata za Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu. Na Fakultetu je od njegova osnivanja 1960. godine, prvo kao viši predavač, od 1961. kao izvanredni profesor, a od 1968. kao redoviti profesor. Utemeljitelj je i dugogodišnji predstojnik Zavoda za analitičku kemiju. Bila je prvi dekan Fakulteta, a obnašala je i dužnost prodekana. Umirovljena je 1978. godine. Preminula je 1991. godine u Splitu.