Prvo predavanje pod naslovom:

Synthesis and modification of pyrazole derivatives as potential bioactive molecules
Sinteza i modifikacija derivata pirazola kao potencijalnih bioaktivnih molekula
održala je dr. sc. Vilija Kederienė Izvanredni profesor organske kemije, prodekan za nastavu, Fakultet kemijske tehnologije, Tehnološko sveučilište u Kaunasu
Sažetak: Pirazolni spojevi zanimljivi su zbog svoje svestranosti u biološkoj aktivnosti i organskoj sintezi. Postoji niz lijekova koji sadrže pirazolni fragment, poput Rimonabanta, Celekoksiba ili Pentiopirada. Pirazolovi spojevi pokazuju farmakološku aktivnost u liječenju malarije, raka i raznih virusnih ili bakterijskih bolesti. Iako su pirazolni spojevi jedna od najproučavanijih skupina, oni ostaju relevantni. U ovom predavanju bit će predstavljeni novi pirazolni sustavi dobiveni primjenom atomski ekonomičnih i jednostavnih metodologija sinteze i funkcionalizacije, koji bi mogli pronaći pouzdanu praktičnu primjenu u raznim područjima kemije.

Drugo predavanje pod naslovom:
Synthesis and modification of indole scaffolds containing N-heterocycles
Sinteza i modifikacija indolnih skeleta koji sadrže N-heterocikle
održala je dr. sc. Vida Malinauskienė, AIzvanredna profesorica organske kemije, Voditelj studijskih programa kemije, Fakultet kemijske tehnologije, Tehnološko sveučilište u Kaunasu
Sažetak: Ovo predavanje obuhvatit će trodijelni znanstveni put od sinteze i modifikacije nativnih analoga auksina (indol-3-ilectena kiselina) s ciljem njihove primjene kao biljnih hormona do hibrida indola i oksadiazola i njihove zaštitne aktivnosti protiv oksidativnog stresa. Bit će predstavljena iskustva međunarodne/interdisciplinarne suradnje.

Dr. Vilija Kederienė stekla je prvostupničku diplomu kemijskog inženjerstva i magistarsku diplomu primijenjene kemije na Tehnološkom sveučilištu u Kaunasu (KUT), gdje je 2012. godine i doktorirala kemiju kod prof. Algirdasa Šačkusa. Tijekom doktorata stekla je međunarodno istraživačko iskustvo na Sveučilištu u Orléansu (Francuska). Nakon toga radila je kao istraživačica na KUT-u, surađujući s danskim farmaceutskim tvrtkama na projektima sinteze po narudžbi.
Od 2018. godine izvanredna je profesorica na Odjelu za organsku kemiju Kemijsko-tehnološkog fakulteta KUT-a. Također je obavljala dužnost prodekanice za studije (2016. – 2019.), prodekanice za istraživanje (2019. – 2024.), a trenutno je prodekanica za nastavu (od 2024.).
Dr. Kederienė ima preko 15 godina iskustva u nastavi i istraživanju, mentorira studente prvostupničkih, magistarskih i doktorskih studija te aktivno sudjeluje u znanstvenim projektima i međunarodnim konferencijama. Članica je Senata Sveučilišta u Kaunasu i stručnjakinja za evaluaciju nacionalnih i međunarodnih studijskih programa.

Dr. Vida Malinauskienė doktorirala je kemiju 2012. godine na Tehnološkom sveučilištu u Kaunasu (KUT), gdje trenutno radi kao izvanredna profesorica i voditeljica studijskih programa kemije. Tijekom doktorskog studija provela je istraživačko razdoblje na Sveučilištu u Gentu (Belgija), a kasnije je surađivala s danskim farmaceutskim tvrtkama na projektima sinteze po narudžbi. Njezino istraživanje usmjereno je na dizajn i sintezu N-heterocikličkih spojeva i derivata aminokiselina s potencijalnim biološkim primjenama. Predaje organsku kemiju i zelenu kemiju te je sudjelovala u nastavnim posjetima na nekoliko europskih sveučilišta.

227 kolokvij Udruge održan je 14. srpnja, 2025.

predavanje pod naslovom

Detection and Identification of Microplastics and Nanoplastics in Complex Environmental Samples
(Detekcija i identifikacija mikroplastike i nanoplastike u složenim uzorcima okoliša)

održala je Nathalie Tufenkji, profesorica Zavoda za kemijsko inženjerstvo Sveučilišta McGill u Montrealu. Kolokvijem je predsjedavala Josipa Dugeč, mag. chem. Zavod za opću i anorgansku kemiju, Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Nathalie Tufenkji je profesorica na Odjelu za kemijsko inženjerstvo Sveučilišta McGill, gdje je voditeljica katedre za istraživanje biokoloida i površina na Tier I u Kanadi. Doktorirala je kemijsko i okolišno inženjerstva na Sveučilištu Yale. Njezino istraživanje usmjereno je na područje interakcija čestica i površina s primjenom u zaštiti vodnih resursa, onečišćenju plastikom, kao i otkriću prirodnih antimikrobnih sredstava. Profesorica Tufenkji dobitnica je niza prestižnih svjetskih nagrada, članica je Kraljevskog društva Kanade i Kanadske akademije inženjerstva, te članica uredničkih savjetodavnih odbora časopisa Environmental Science and Technology, npj Clean Water, Advances in Colloid and Interface Science, Water Research i Environmental Science: Nano. Na UNU-INWEH-u, profesor Tufenkji doprinosi istraživanju kvalitete i zaštite vode.

Sažetak predavanja

Razgradnja rasute plastike u okolišu dovodi do oslobađanja mikroplastike koja može kontaminirati zalihe vode, poljoprivredna polja i hranu koju konzumiramo. Trošenje jedne mikroplastične čestice može dati do milijardi nanoplastike, a očekuje se da će onečišćenje nanoplastikom biti sveprisutno u okolišu.
Nanoplastika je potencijalno opasnija od mikroplastike jer može prolaziti kroz biološke membrane; no, postoji malo podataka o pojavi i utjecajima nanoplastike.

Ključni izazov u razumijevanju ekološkog opterećenja nanoplastike je detekcija takvih malih čestica na bazi ugljika u složenim prirodnim matricama poput tla i cijelih organizama. Radili smo na razvoju novih tehnika označavanja i snimanja plastike za detekciju nanoplastike i mikroplastike u uzorcima iz okoliša. Prvi pristup oslanja se na mikroskopiju s iscrpljivanjem stimulirane emisije (STED) za detekciju označene nanoplastike u cijelim organizmima ili drugim složenim uzorcima. Noviji razvoj zaobilazi potrebu označavanja plastičnih čestica primjenom tehnike čišćenja tkiva ili histološke tehnike za snimanje čestica uz očuvanje strukture cijelog organizma. Ova prezentacija će opisati nove metodologije i pružiti primjere detekcije i lokalizacije mikroplastike i nanoplastike u reprezentativnim vodenim i kopnenim organizmima.

226 kolokvij Udruge održan je 9. lipnja, 2025.

predavanje pod naslovom

Microbiome gut-brain interaction in Anorexia Nervosa
(Interakcija mikrobioma crijeva i mozga kod Anorexia Nervosa)

održala je doc. dr. sc. Nadia Andrea Andreani, docentica na Odjelu za biologiju i biotehnologiju "Charles Darwin" Sveučilišta Sapienza u Rimu.. Kolokvijem je predsjedavala prof. dr. sc. Mila Radan, Zavod za biokemiju, Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Biotehnologinja po struci, dr. Andreani ima više od deset godina iskustva u mikrobiološkim istraživanjima, s ekspertizom koja obuhvaća medicinsku i okolišnu mikrobiologiju. Njezin trenutni rad usmjeren je na crijevni mikrobiom i njegovu ulogu u složenim bolestima poput anoreksije nervoze i upalne bolesti crijeva. Nakon doktorata, dr. Andreani je provela postdoktorsko istraživanje na Sveučilištu Lincoln u Velikoj Britaniji. Od 2014. godine objavljuje 35 radova u priznatim recenziranim časopisima, sa 657 citata i h-indeksom 16. Sudjelovala je u 13 istraživačkih projekata, od kojih je 9 bila glavna istraživačica odgovorna za projekt u tri europske zemlje: Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Italiji. Glavna je urednica visoko indeksiranog časopisa Taylor and Francis Journal of Inflammation Research i članica organizacijskog odbora Microbiome Virtual International Foruma (MVIF). Uz znanstvena istraživanja, strastveno se bavi znanstvenom komunikacijom i obrazovanjem. Autorica je ilustriranih knjiga za djecu o mikrobiologiji, s ciljem da složene znanstvene koncepte učini dostupnima mlađoj publici.

Sažetak predavanja

Crijevni mikrobiom sve se više prepoznaje kao ključni igrač u zdravlju i bolestima domaćina, no njegova uloga u psihijatrijskim i upalnim stanjima ostaje nedovoljno istražena. U ovom predavanju predstavit ću nedavna otkrića o mikrobnim potpisima i potencijalnim mehanizmima koji povezuju crijevni mikrobiom s anoreksijom nervozom i upalnom bolešću crijeva. Oslanjajući se na metagenomske i životinjske studije, istražit ću kako članovi mikrobioma mogu utjecati na napredovanje bolesti kod anoreksije nervoze. Ovi uvidi otvaraju put novim intervencijama temeljenim na mikrobiomu i produbljuju naše razumijevanje interakcija domaćina i mikroba kod složenih poremećaja.

predavanje pod naslovom

Teorijski dizajn novih katalitičkih materijala za primjenu u obnovljivoj energiji: od metalo-organskih mreža (MOF-ova) do umjetnih enzima

održala je naša kolegica sa Zavoda za matematiku i fiziku dr. sc. Antonija Mravak, koja e predstavila našoj znanstvenoj zajednici područje svog znanstvenog interesa.

Razvoj novih strukturnih materijala ključan je za tranziciju prema održivim energetskim rješenjima. Koristeći teoriju funkcionala gustoće (DFT), istražujemo i predlažemo nove klase katalizatora koji omogućuju učinkovitije iskorištavanje otpadnih produkata te proizvodnju kemijskih spojeva s dodanom vrijednošću. Kombinirajući teorijsko modeliranje i eksperimentalni pristup, cilj istraživanja je ne samo predvidjeti materijale s poboljšanim svojstvima, već i steći dublje razumijevanje odnosa između njihove strukture i funkcije, otvarajući put prema novim rješenjima u obnovljivoj energiji.

Dr. sc. Antonija Mravak viša je asistentica na Zavodu za matematiku i fiziku Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Od 2018. do 2024. g. bila je zaposlena kao asistentica na Centru izvrsnosti za znanost i tehnologiju pri Sveučilištu u Splitu te potom kao stručna savjetnica u sustavu znanosti i obrazovanja na PMF-u u Splitu. Završila je preddiplomski i diplomski studij Fizike te Poslijediplomski studij Biofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.

Usavršavala se u Laboratoriju za teorijsku fiziku i kemiju Sveučilišta Lorraine u Nancyju te na Institutu za znanost i tehnologiju u Klosterneuburgu, Austriji. Koautorica je 10 znanstvenih članaka te dobitnica nacionalne stipendije L’Oreal-UNESCO “Za žene u znanosti” 2023. godine. Njezin znanstveni interes temelji se na razvoju novih nanostrukturnih materijala za primjenu u obnovljivoj energiji te razumijevanju odnosa njihove strukture-funkcije.